Budući da kolektiv kao takav ne može napisati pismo ili zbrajati brojeve ili obaviti stotinu svakodnevnih poslova koje može samo pojedinac učiniti, slijedi da delegiranje kvalificiranih pojedinaca za te dužnosti, pojedinaca koji su unaprijed obučeni kako ih izvesti, ne samo da ne znači odricanje tog kolektiva od vlastite slobode, nego on ispunjava dužnost anarhizma, dužnost da organizira administraciju.
Pretpostavimo da je radnička udruga organizirana tako da nema nikakava upravnoga savjeta nikakve hijerarhijske urede; da se na generalnoj skupštini sastaje jedanput na tjedan ili češće, kad se mora dogovoriti o svim stvarima nužnima za napredak; da ona nominira komisiju sa strogo administrativnom ulogom, koja će se baviti skupljanjem članarina, nadzorom fondova, financijskim zapisima, fasciklima, korespondencijom, i tako dalje; da ona (generalna skupština) propisuje kako će se ta komisija voditi ili joj daje imperativni mandat. Organizacija takvih aktivnosti bila bi savršeno anarhistička.
Tako će, da bi se organizirala anarhistička zajednica, svaka jedinica (agrarna, zanatska, industrijska, umjetnička, znanstvena itd.) delegirati jednog ili više pojedinaca, koji će imati čistu administrativnu ulogu ili imperativni mandat, kako bi se stvorila zajednica ili lokalna administrativna komisija. Ti se delegati, podložni u svakom času zamjeni ili opozivu trajnog glasa onih koji su im dali njihov mandat, nikad ne mogu postaviti kao diktatori…
U skladu s njihovim geografskim i topografskim uvjetima te s njihovim etnološkim okolnostima, kao što su njihove navike i njihovi običaji, jezične sklonosti i klima, geografski položaj i broj stanovnika, one mogu postati federacije radnih mjesta kao i federacije zajednica većeg ili manjeg teritorijalnog opsega…
Sve komisije ili delegacije u anarhističkom društvu moraju biti u svakom času podložne zamjeni i opozivu sekcije ili sekcija koje su ih izabrale, kako bi se onemogućilo da itko svojata ma i trunčicu vlasti…
***
Izvor: Nettlau, Max. Povijest anarhizma. Zagreb: DAF, 2000
Napomena: neke riječi su modificirane kako bi se uklopile u današnji kontekst, ime naslova teksta je naš odabir, a ne originalni naziv. Sam tekst je izvadak iz dva od autorovih eseja “What is Anarchy” i “Collectivism” napisanih 1882. Sam autor je zagovarao kolektivistički oblik anarhizma, baziranog na direktnoj demokraciji.
José Llunas Pujols iz Reusa (Španjolska) je stari militant Prve Internacionale.
***
Pročitajte i ostale svježe dodane tekstove u kutku Razbijanje predrasuda: